AERMOD View je moćan profesionalni softverski paket za modelovanje atmosferske disperzije. Kao rerzultat se dobija prostorna raspodela koncentracija zagađujićih materija: SO2, NO2, PM10, PM2.5 itd.
Proračun je baziran na Gausovom modelu dimne perjanice. Moguće je modelovati emisije iz više izvora istovremeno: tačkasti, linijski, površinski i zapreminski izvori. Model uzima u obzir meteorološke podatke i podatke o terenu bez kojih nije moguće pokrenuti projekat. Model se može prikazati i u 3D pogledu, a može se i direktno izvesti u Google Earth.
Modelovanje atmosferske disperzije - Aermod 02 Novi projekat
17.02.2024
Objašnjeno je kako se otvara novi projekat: podešavanje oblasti modelovanja, projekcije (Project Coordinate System), Datuma, UTM zone za Srbiju itd.
Modelovanje atmosferske disperzije - Aermod 03 Izvori
31.05.2024.
Pošto smo kreirali novi projekata, kao što smo videli u prethodnom videu, možemo početi sa unosom elemenata u model. To su:
- Zagađujuća materija
- Izvori
- Receptori
- Zgrade i drugi objekti
- Meteorologija i
- Teren, elevacije
U ovom videu bavićemo se samo Izvorima.
Videćemo koje vrste izvora postoje
Kako se izvor postavlja u model
Kako se može modelovati izvor sa varijabilnom brzinom emisije!
Kako se može odrediti doprinos konkretnog zagađivača pogoršanju kvaliteta vazduha?
Ovo je posebno interesantno za sve zagađivače, pre svega za velike zagađivače koji imaju obavezu kontinualnog merenja emisije. Zašto?
Zato što se može utvrditi doprinos konkretnog zagađivača pogoršanju kvaliteta vazduha.
Često se vode jalove diskusije oko toga šta je uzrok velikog zagađenja vazduha? posebno u zimskom periodu:
termoelektrana, cementara, rafinerija, železara, saobraćaj, individualna ložišta…
na kraju nikada nema odgovora.
Modelovanjem u Aermod-u može se dati vrlo konkretan odgovor na ovo jako teško pitanje. Mislim da je to prevashodni interes, ne samo javnosti, već i samog zagađivača, koji na taj način skida sa sebe ponekad neopravdane optužbe.
Podaci kontinualnog monitoringa se mogu učitati u Aermod i izvršiti modelovanje. Kao rezultat se dobijaju dobro poznati konturni dijagrami koji prikazuju prostorni raspored prizemnih koncentracija zagađujuće materije.
Poređenjem dobijenih vrednosti sa izmerenim vrednostima može se odrediti:
- uticaj na kvalitet vazduha konkretnog zagađivača,
- njegov doprinos pogoršanju kvaliteta vazduha
- njegovo učešće u ukupnoj koncentraciji zagađujuće materije na posmatranoj lokaciji.
Bor zagađivanje vazduha od strane kineskog investitora
07.11.2019.
Ovo je prava apokalipsa!!!
To šta rade strani investitori i kako se odnose prema našoj životnoj sredini zaslužuje najveću moguću osudu, najblaže rečeno. Još veću osudu zaslužuju naši državni organi koji sve to nemo posmatraju.
Podsećam da su strani investitori dobili ogromne subvencije iz budžeta! Zašto? Da bi ovo radili i tako uvećavali svoj profit!?
To se hitno mora zaustaviti.
Treba reći i da ovakvo ponašanje nije izuzetak, već pravilo. Dovoljno je pogledati Smederevo i Obrenovac-Barič, gde su takođe kinezi vlasnici postrojenja koja bezobzirno zagađuju životnu sredinu.
Vazduh u Beogradu najzagađeniji na svetu
26.10.2019.
Već danima je upaljen "crveni alarm" jer je vazduh u Srbiji izuzetno zagađen, a danas se naš glavni grad našao na neslavnom prvom mestu najzagađenijih u svetu sa indeksom kvaliteta vazduha od 184! Ispred Sarajeva i Delhija.
U Beogradu se kvalitet vazduha meri na 30 mernih mesta, od čega su na 10 mernih mesta raspoređene automatske merne stanice koje mere zagađenja u realnom vremenu. Svi ti podaci se u realnom vremenu slivaju na server Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja gde se na svakih sat vremena obrađuju i izdaje ocena kvaliteta vazduha u odnosu na merenje iz prethodnog sata.
Ocena se daje kroz indeks kvaliteta vazduha, koji može biti
odličan,
dobar,
prihvatljiv,
zagađen i
jako zagađen.
Kada je kvalitet vazduha ocenjen kao zagađen to znači da su moguće zdravstvene tegobe posebno kod osetljivijih grupa i oni treba da prilagode svoje aktivnosti.
Kretanje indeksa kvaliteta vazduha u Beogradu u periodu 09-okt-2019. do danas 07-nov-2019.
Najveće prekoračenje su imale čestice PM2.5 koje su i najopasnije.
Koncentracija PM2.5 čestica u Beogradu u periodu 09-okt-2019. do danas 07-nov-2019.
Izvor: N1
Vinča ponovo gori
26.10.2019
Posle maja 2017. godne ponovo veliki požar na deponiji u Vinči.
To je imalo velike posledice na kvalitet vazduha u Beogradu. Beograd je ovih dana, veći deo oktobra meseca, bio najzagađeniji grad na svetu!! Po indeksu kvaliteta vazduha nalazio se nekoliko dana čak na prvom mestu.
Oktobar 2019. godine je bio neuobičajeno topao sa temperaturama i preko 20 stepeni Celzijusovih. Grejna sezona nije počela, tako da grejanje nije doprinelo enormnom zagađenju vazduha.
U redakciju N1 stigla je informacija da deponija Vinča ponovo gori. Na noćnim snimicma napravljenim dronom do kojih je došla redakcija N1 vidite najveće odlagalište otpada glavnog grada - u plamenu.
Dnevni snimci svedoče o gustom dimu koji se širi oko deponije. Ekipa N1 pokušala je da snimi situaciju i sa tla, ali joj prilazak deponiji nije dozvoljen.
Izvor: N1
Zagađenje iz fabrike MEI TA u Obrenovcu-Barič
24.04.2019.
Podsticaji stranim investitorima, pored niza negativinih efekata, kao posledicu imaju i zastrašujuće zagađivanje životne sredine!
Visoko 4. mesto na listi po visini subvencija zauzima kineska kompanija Mei Ta Europe, fabrika izgrađena u Obrenovcu-Barič 2015. godine:
- 27.273 € po radnom mestu.
- Investicija od 60 mil € Za 770 radnih mesta a od toga je 21.000.000 € iz budžeta Republike Srbije!
Znači strani investitor samo od subvencija 11 godina može da isplaćuje platu od 200€!
Potpuno je neprimeren ovakav odnos prema životnoj sredini i građanima koji žive u neposrednoj blizini fabrike. Takođe je nedopustiv tolerantan odnos države koja dopušta da strani investitor ostvaruje ekstra profit na račun zdravlja građana i zagađivanja životne sredine!
Kina ulaže 36 biliona $ širom sveta u elektrane na ugalj! Naravno sve u nerazvijene zemlje. Među njima je i Srbija.
Istovremeno je lider po izgradnji obnovljivih izvore energije, ali u svojoj zemlji.
Očigledno je da svetske sile kolonizuju male i nerazvijene zemlje. Jedan od načina je preko prljavih tehnologija.
Od zagađenja vazduha godišnje umre 600.000 dece
29.10.2018.
Od jakih infekcija disajnih puteva zbog zagađenog vazduha u zatvorenom prostoru i napolju godišnje u svetu umre 600.000 dece mlađe od 15 godina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Zagađenje vazduha je "kao duvan", izjavio je generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Grebejesus povodom prve svetske konferencije o zagadjenosti vazduha i zdravlju.
Računa se da čak oko 93 odsto dece mlađe 15 godina (1,8 milijardi dece u svetu) udiše zagađen vazduh koji može da im ugrozi zdravlje i razvoj, navodi se u izveštaju SZO.
Organizacija pri UN je dodala da 91 odsto stanovnika sveta udiše zagađen vazduh zbog čega godišnje umre po sedam miliona ljudi.
SZO je dodala da zagađeni vazduh utiče na neurološki i razvoj kognitivnih sposobnosti. Deca izložena zagađenom vazduhu mogu kasnije da imaju hronične bolesti, kao i kardiovaskularne probleme.
"Ta kriza javnog zdravlja zahteva povećanu pažnju, ali se njen kritični aspekt često zanemaruje, a to je koliko zagađenje vazduha posebno pogadja decu", navodi se u izveštaju.
Zagađenost vazduha u zatvorenom i otvorenom prostoru je 2016. izazvala smrt 543.000 dece do pet godina i 52.000 dece od pet do 15 godine koja su obolela od jakih infekcija disajnih putva.
SZO dodaje da trudnice izložene zagađenom vazduhu mogu da se porode pre termina ili da bebe imaju manju telesnu težinu na rođenju.
Jedan od razloga osetljivosti dece na posledice zagađenja je to što dišu brže od odraslih i zbog toga apsorbuju više zagađenja. Pored toga, deca žive blize tlu gde određeni zagadjivači imaju maksimalnu koncentraciju, što može da utiče na razvoj mozga i tela.
Novorođena i mala dece takođe su osetljivija na zagađenje u zatvorenom prostoru, posebno u domaćinstvima koja redovno koriste zagađujuće tehnologije i goriva za kuvanje, grejanje i osvetljenje.
SZO je dodala da je prioritet međunarodne zajednice da ubrza prelazak na "čistu i obnovljivu energiju".
Izvor: N1
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenila je da svake godine u Srbiji zbog zagađenja vazduha prerano umre više od 5.400 ljudi!!!
06.09.2017.
Analiza uticaja kvaliteta vazduha na zdravlje ljudi u periodu od 2010. do 2015. godine, je potvrdila da povećana količina emisije štetnih supstanci u vazduhu direktno utiče na povećanu smrtnost građana.
Urađena su istraživanja o uticaju na zdravlje azot dioksida (NO2) i ozona (O3), a u 11 gradova urađena je i analiza koliko emisija suspendovanih čestica (PM10) u vazduhu utiče na zdravlje. Istraživanje je pokazalo i da problem predstavlja neadekvatno staranje o automatskim mernim stanicama koje mere kvalitet vazduha, zbog čega pojedine nisu radile i više godina. Za održavanje 45 mernih stanica godišnje je potrebno oko pola miliona evra. Zagađeni vazduh najviše izaziva disajna oboljenja, ali sve više i moždane udare i srčana oboljenja.
SZO je sa agencijom za istraživanje raka UN 2014. potvrdila da čestično zagađenje ima kancerogena svojstva!
Izvor: Beta, Insajder
U Skoplju gore nego u Kini!
05.02.2017. U Skoplju je izmerena koncentracija čestica PM10 od 1219 mikrograma po kubnom metru što je 25 puta veće od dozvoljenog!!! To je oko 4 puta više nego u Kini!
Izvor: Novinska Agencija BETA
U Kini kažnjeno preko 500 fabrika!
03.01.2017.
Preduzete mere nisu dale nikakve rezultate pa je ponovo uveden crveni alarm u 24 grada. Razlog je što mere nisu poštovane. Inspektori su utvrdili da su kompanije nastavile proizvodnju uprkos vladinoj zabrani i da nisu poštovale pravila o smanjenju emisije gasova. Takođe, 10.000 vozila nije poštovalo zabranu. Zbog toga je ministarstvo izreklo više od 500 kazni fabrikama, preduzećima itd.
Bez ozbiljne kaznene politike i rešenosti države da je neselektivno sprovede, ne može biti rezultata. To se potvrdilo i na ovom primeru. Jednostavno, ne može se očekivati od zagađivača da sam sebi nanese ekonomsku štetu obustavom proizvodnje zbog zagađenja. To nije prirodno i zato država mora da odigra svoju ulogu radi zaštite života svojih građana. I ne samo to: parcijalne mere kao što su smanjenje proizvodnje i slično, takođe neće dati rezultate. Samo potpuna zabrana rada dok se ne ispune uslovi (ugrade odgovarajući filteri itd) sigurno daje rezultate. To je naravno, jako teško, ali mnogo je gore i teže gledati decu sa maskama kako se bore za vazduh.
Izvor: Agencije
01.01.2017.
Peking je ušao u Novu 2017. godinu sa rekordnim zagađenjem vazduha: koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 je 20 puta veća od dozvoljene. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje maksimalnu gornju granicu od samo 25 mikrograma po kubnom metru za 24 časa a u Pekingu je izmereno 500! Izgleda da preduzete mere nisu dale rezultate.
Posle 30 godina ubrzanog razvoja, ne vodeći računa o zaštiti životne sredine, Kina je postala druga ekonomska sila ali sada zbog toga plaća najvišu moguću cenu kroz ogromnu smrtnost stanovništva.
Izvor: Agencije
27.12.2016.
Poznato je da se u Kini svake godine u zimskom periodu proglašava crveni nivo uzbune zbog zagađenosti vazduha. Vlasti su zbog toga prinuđene da preduzimaju različite mere zaštite. Sve to donosi velike probleme u svakodnevnom životu građana i neprocenjive ekonomske štete.
Ipak, najstrašnija stvar je činjenica da je u bolnicama porastao broj dece koji se javljaju zbog problema sa disanjem i da se pripremaju timovi lekara da se suoče sa slučajevima vezanim za zagađenje vazduha. Mediji prenose slike koje pokazuju prepune bolničke čekaonice sa roditeljima kako nose decu sa maskama na licu. Da li je ovo dovoljno donosiocima odluka ili treba da čekamo da i mi imamo prepune bolničke čekaonice sa decom koja nose maske na licu? Kako stvari trenutno stoje, taj trenutak uopšte nije daleko!
Izvor: Agencije
27.12.2016.
Bez obzira na zagađenje vazduha u Kragujevcu su smanjena sredstva za zaštitu životne sredine za 25 miliona dinara. To govori ili o neznanju, neodgovornosti ili o potpunom odsustvu svesti lokalne vlasti o problemima zagađenja vazduha.
Pomenuta sredstva se ubiraju od građana koji plaćaju 0,60 dinara po kvadratnom metru mesečno za korišćenje stambenih zgrada ili stanova, i od pravnih lica 1,8 dinara po kvadratnom metru za korišćenje poslovnih zgrada i poslovnih prostorija. Sredstva se moraju koristiti strogo namenski za zaštitu i unapređenje životne sredine.
Bez obzira što plaćaju, građani neće moći da ostvare svoje osnovno pravo - da udišu čist vazduh.
21.12.2016.
I u Kragujevcu problemi sa zagađenjem vazduha. Koncentracija čađi je povećana skoro 3 puta. Uzrok je naravno grejanje na ugalj. Gradska toplana koja dominantno koristi ugalj se nalazi u centru grada.
14.12.2016. Portal delimično radi.
12.12.2016.
Portal Agencije za zaštitu životne sredine
АЗЗЖС - ОБЈЕДИЊЕНИ ПРИКАЗ АУТОМАТСКОГ МОНИТОРИНГА КВАЛИТЕТА ВАЗДУХА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ
od danas ne radi. Razlozi su nepoznati. Već najmanje 30 dana kvalitet vazduha u Srbiji je veoma loš i zato je od velike važnosti da ovaj portal bude u funkciji jer je to jedini zvaničan i relevantan izvor podataka.
Granične vrednosti, μg/m3
Period usrednjavanja
PM10
PM2.5
SO2
NO2
CO
Pb
Benzen
1 h
350
150
10 (8h)
24 h
50
125
85
5
1
godina
40
25/20
50
40
3
0.5
5
konc. opasna po zdravlje, 3 uzastopna sata
500
400
Granična vrednost jeste najviši dozvoljeni nivo zagađujuće materije u vazduhu, utvrđen na osnovu naučnih saznanja, kako bi se izbegle, sprečile ili smanjile štetne posledice po zdravlje ljudi i/ili životnu sredinu i koja se ne sme preći kada se jednom dostigne;
Koncentracija opasna po zdravlje ljudi je nivo zagađujuće materije čije prekoračenje predstavlja opasnost po zdravlje ljudi od kratkotrajne izloženosti, pri čijoj se pojavi hitno moraju preduzeti odgovarajuće propisane mere;
Šta to znači u praksi? Ako prosečna satna vrednost tokom 3 uzastopna sata bude iznad propisanih mora se obavestiti javnost i preduzeti određene mere zaštite. Kao što se u tabeli može videti ova koncentracija je propisana samo za SO2 i NO2.
Zagađenje vazduha u zimskom periodu
10. 12. 2016. godine
Svake godine u zimskom periodu dolazi do povećanog zagađenja vazduha uglavnom zbog početak grejne sezone i specifičnih atmosferskih uslova. Ovaj problem je najviše izražen u gradovima posebno u onim sa nepovoljnim geografskim položajem kao na primer Valjevo, Užice, Sarajevo, Peking i drugi.
U Pekingu je prošle zime nekoliko puta proglašavan crveni stepen uzbune za zagađenost i smog što podrazumeva ograničavanje rada fabrika, ograničavanje kretanja automobila, zatvaranje škola itd. Zagađenje je izazvano sagorevanjem uglja u elektranama, industrijskim zagađenjem i sve većim brojem vozila. Svemu tome doprinose i atmosferske prilike tokom zimskog perioda, kao i geografski položaj Pekinga koji je sa tri strane okružen planinama pa je smog zarobljen u gradu.
U nekim delovima grada izmerena je koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 (to su najsitnije i najopasnije čestice prečnika ispod 2.5 mikrometra) od 303 μg/m3 (mikrograma o metru kubnom). Svetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje 25 μg/m3 na dnevnom nivou, a 10 μg/m3 na godišnjem nivou. Izmerene vrednosti su znači 12 puta veće!
U Srbiji nije ni propisana dnevna vrednost već samo godišnja vrednost od 25 μg/m3. U Beogradu se ova vrednost 20. 12. 2015. godine kretala u rasponu 50-90 μg/m3 (merenja su tada vršena na 3 lokacije: Stari Grad, Novi Beograd i Zeleno Brdo). To je otprilike 3-6 puta manje nego u Pekingu, a 2-4 puta više od preporučene vrednosti WHO!
Trenutno se koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 u Srbiji meri samo na tri mesta: Novi Beograd, Obrenovac i Niš. U prethodnih 30 dana vrednosti (satni proseci) su se u danima povećanog zagađenja kretale od oko 100 μg/m3 pa čak preko 250 μg/m3 koliko je izmereno u Nišu 09. 12. 2016. u 16 h. Međutim, pošto se radi o satnim prosecima, ne može se vršiti poređenje sa preporučenom vrednošću WHO od 25 μg/m3 jer se ta vrednost odnosi na dnevni prosek, kao ni sa godišnjom vrednošću koja je propisana u Srbiji. Dnevni prosek 09. 12. 2016. godine je iznosio 130.64 μg/m3 u Nišu, 112.15 μg/m3 na Novom Beogradu i 93.90 μg/m3 u Obrenovcu. Tek sada se može reći da se radi o prekoračenju od 4-5 puta!
Čukarička padina, topionica bakra. U sred Beograda!
Preuzeto sa YouTube kanala DLK DLK.
Ovo je svakodnevna pojava na Čukaričkoj padini. Na zemljištu koje se nalazi u užoj zoni sanitarne zaštite vodo-izvorišta se svako veče spaljuju ogromne količine odpada da bi se dobila materijalna korist. Stanovnici naselja se guše u dimu i kancerogenim supstancama a nadležne službe i pored hiljada prijava, peticije, mirnog protesta...
ništa nisu do sada uradili da se spreči. Vrlo je lako rešiti ovaj problem, kazniti i oduzeti sekundarne sirovine svakom ko ih na nepropisan način prikuplja i obrađuje.
Užice u dec-2015. godine!
Nekontrolisano zagađivanje u samom centru Užica. Posledica neodgovornog ponašanja pojedinaca i državnih organa. Postavlja se pitanje zašto ne reaguju inspekcijski organi?
Poznato je da svake godine u zimskom periodu dolazi do povećanih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu, najviše u gradovima. Užice je posebno osetljivo jer leži u kotlini pa su i posledice po zdravlje ljudi i životnu sredinu mnogo veće. Zaista je teško naći opravdanje za ovakve neodgovorne postupke jer se radi o poznatoj i predvidivoj situaciji. Zato se nameće jedino mogući zaključak da nije bilo volje da se problem rešava na vreme, ali i o velikom neznanju i totalnom odsustvu svesti o posledicama zagađivanja vazduha.
Izvor: Prvi Radio Užice
Da li ćemo kupovati i čist vazduh? Ako ovako nastavimo, sigurno hoćemo.
Nekada je i flaširana voda bila predmet podsmeha. Kako stvari stoje, biće slično i sa vazduhom.
Jedna kanadska firma već uveliko prodaje čist vazduh, najviše Kinezima, naravno. Kanister svežeg, planinskog vazduha košta 10 do 20 dolara. Kompanija puni ogromne kanistere kompresovanog vazduha na Stenovitim planinama kod Banffa i Lake Louisa pa ih onda „pretače“ u manje kanistere koji se prodaju širom sveta. Najbolji klijent je Kina zbog ogromnog zagađenja vazduha. Sve češće se u većim kineskim gradovima objavljuje crveni stepen uzbune za zagađenost i smog što podrazumeva zabranu rada fabrika, ograničavanje kretanja automobila, ali i prestanak rada škola.